utorak, 13.07.2010.
Dorf - retrospektiva
U petak, 16.07.2010. Gradska knjižnica Slavonski Brod i udruge RARE, Puž i Paluba7 vam predstavljaju:
1. DOLGCAJT, I.Zupe, Slovenija (47') – prvi film iz projekta o najvažnijim albumima ex-YU-rocka, o ljubljanskim Pankrtima i njihovom utjecaju na slovensko (i jugoslavensko) društvo, kao prvom buntovničkom punk bandu čiji utjecaj se osjeti i danas, prati priču jednog fana benda o njihovom prvom albumu. Pobjednik Dorf-a 2007.
2. SEVDAH O RODAMA, Silvio Mirošničenko, Hrvatska (52') - Višestruko nagrađivani dokumentarni film o hrvatsko-bosanskom reperu Edinu Osmiću, poznatijem kao Edo Maajka. Dokumentarac prati repera Edu Maajku od rodnog Brčkog do Novog Pazara gdje treba održati prvi koncert takve vrste u tom dijelu Sandžaka. Prvi hrvatski dokumentarac koji tematizira hip-hop/rap glazbu i koji otkriva do sada nepoznate autobiografske podatke o Edi Maajki. Pobjednik Dorf-a 2008.
3. KIKE TURMIX, Roger Sommerseth, Norveška (44') - „Kike Turmix“ je zanimljiva priča o burnom životu Kike Turmixa, legendarnog pjevača u punk rock sastavu Pleasure Fuckers, koncertnog promotora i izdavača, u kojoj je prikazan njegov život i strast prema rock'n'rollu. Intrigantan i iskren, fascinantnom životnom energijom, Kike Turmix je zadužio evropsku r'n'r scenu, posebno skandinavski dio. Pobjednik Dorf-a 2009.
Projekcije će se održati od 20.00 sati u prostoru Gradske knjižnice Slavonski Brod (dvorana na katu). Ulaz je slobodan.
- 14:06 -
petak, 25.06.2010.
Sanaju li droidi električne ovce?
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 25.06.2010. u 21.00 h
Istrebljivač (Blade Runner)(1982.)
Režija: Ridley Scott
Scenarij: Philip K. Dick, Hampton Fancher, David Webb Peoples
Uloge: Harrison Ford, Rutger Hauer, Sean Young, Edward James Olmos, M. Emmet Walsh, Daryl Hannah, William Sanderson
Androidi sanjaju električne ovce, a ljudi potpuno prestaju sanjati u Scottovoj apokaliptičnoj verziji neizvjesne budućnosti.
Radnja filma smještena je u hladan, mračan i neprijateljski raspoloženi Los Angeles u bližoj budućnosti, točnije 2019. godinu. Tamošnja korporacija Tyrell genetskim modifikacijama kreira replikante tj. humanoidne androide čija je jedina svrha ponižavajući rad u korist ljudi na udaljenim Zemljinim kolonijama. Replikanti su fizički snažniji od ljudi, ugrađena im je lažna svijest o ljudskom porijeklu, a posjeduju i sposobnost razvijanja vlastitih osjećaja. Kako bi se osigurala od eventualnih neželjenih posljedica emotivnog sazrijevanja ljudskih 'robota' iz vlastite radionice, korporacija programira njihov životni vijek na svega 4 godine.
Problemi nastaju kada se šesteročlana skupina novog Nexus 6 modela replikanata, predvođena karizmatičnim Roy Battyem (Rutger Hauer), otima nadzoru i bježi na Zemlju. U frenetičnoj potrazi za svojim 'stvoriteljem', oni počinju sijati smrt i kaos u Los Angelesu. Tada na scenu stupa umirovljeni policajac Rick Deckard, pripadnik organizacije Blade Runners, koji dobiva zadatak da pronađe i uništi odbjegle replikante. U tom procesu Deckard će se naći i usred bitke s vlastitim demonima…
Takav ukratko prepričan sadržaj predstavlja samo osnovnu premisu filma u režiji Ridleya Scotta, a prema romanu 'Sanjaju li androidi električne ovce?' Philipa K. Dicka. U svojoj srži taj spoj SF-a i film noira u sebi isprepliće bezbroj kompleksnih motiva - religije, čovječnosti, rasizma, egzistencije i morala - zaogrnutih u ruho fascinantne vizualne stilizacije.
Dobitnik je 3 nagrade BAFTA-e( fotografija, kostimi, scenografija) i nosiotelj dvije nominacije za Oscara (najbolja scenografija, specijalni efekti). Zanimljivo je spomenuti da glavni akteri koji su doprinijeli kredibilitetu filma u to vrijeme nisu još izgradili svoj osobni. Rutger Hauer, u kožu albino replikanta Battya uskočio je direktno iz Verhovenovih niskobudžetnih pornića. Harrison Ford u to vrijeme još uvijek nije pucketao bićem i nosio šešir koji ga je promovirao u najpoznatijeg filmskog arheologa današnjice. Sean Young snimila je vjerojatno jedini bitni film u svojoj karijeri, a ultra-plava Daryl Hannah kroz lik Pris dodala je novu dimenziju filmskom arhetipu femme fatale. Jedino je Ridley Scott u cijeli projekt ušao s pedigreom potvrđenog umjetnika stekavši to priznanje nekoliko godina ranije kultnim SF-hororom 'Alien' (1979.).
Višeslojan u prikazu i višesmislen u prenošenju poruka Scottov 'Blade Runner' nudi nekoliko razina razumijevanja i sa svakim ponovnim gledanjem otvara nove mogućnosti interpretacije.
I što je najvažnije, nikada nije dosadan!
- 00:35 -
četvrtak, 17.06.2010.
Loganov bijeg
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 18.06.2010. u 21.00 h
Loganov bijeg (Logan's Run)(1976.)
Režija: Michael Anderson
Scenarij: David Zelag Goodman
Uloge: Michael York, Richard Jordan, Jenny Agutter, Roscoe Lee Browne
Godina je 2274. sretnici koji su preživjeli holokaust žive u gradu pod kupolom u potpunoj izolaciji od vanjskog svijeta. Zbog pomanjkanja hrane i mjesta za život, svaki stanovnik grada ima ograničen životni vijek. Nakon napunjenih trideset godina građani se moraju dobrovoljno javiti na uništenje. Neki od stanovnika tog savršenog društva se odbijaju pokloniti okrutnim zakonima i spas traže u bijegu izvan grada.
Logan 5 (York) je "Sandman", i njegov je posao da lovi i ubija bjegunce. Kada Logan dođe u posjed čudnog simbola, računalo koje upravlja gradom mu naređuje da se uvuče u "Utočište", glavnu bazu bjegunaca.
Iako nije osvojio pretjerano pozitivne kritike, Logan's Run je uspio izboriti mjesto među kult filmovima SF žanra. Film je nastao prema istoimenoj noveli pisaca Georgea Claytona Johnsona i Williama F. Nolana.
(izvor: MojTV)
- 14:18 -
petak, 11.06.2010.
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 11.06.2010. u 21.00 h
Zeleno sunce/Zeleni sojlent (Soylent Green)(1973.)
Režija: Richard Fleischer
Scenarij: Harry Harrison, Stanley R. Greenberg
Uloge: Charlton Heston, Leigh Taylor-Young, Edward G. Robinson, Brock Peters
Zemlja je u 2022. godini u potpunosti drugačija od današnje, prije svega zbog prenapućenosti. Populacija New Yorka iznosi vrtoglavih 40 milijuna. Efekat staklenika podigao je temperaturu do same granice izdržljivosti. Kako bi se spriječile goleme migracije, one su onemogućene zakonom.
Bogati žive odvojeni od ostalog svijeta u luksuzno uređenim stanovima, u kojima su žene gotovo dio namještaja. No ni oni nisu pošteđeni opće nestašice prirodnih resursa, prije svega hrane. Meso, voće i povrće je vrlo rijetki luksuz pa većina stanovnika preživljava na proizvodima korporacija Soylent. Njih najnoviji proizvod je Zeleni Soylent, mala hranjiva pločica koja se navodno proizvodi od rijetke vrste planktona.
Detektiv Robert Thorn (Charlton Heston) radi na neobičnom slučaju ubojstva člana Soylent korporacije koja prehranjuje stanovništvo paletom svojih, umjetno stvorenih nadomjestaka za prirodno proizvedenu hranu. Uskoro, detektiv doznaje pravo porijeklo njihovih proizvoda, a to nisu niti planktoni niti soja kako se do tada mislilo...
Ovaj depresivni pogled na budućnost Zemlje uništene ljudskom nepažnjom i pohlepom i dan danas slovi kao jedan od najboljih SF filmova svih vremena.
(izvor:. MojTV)
- 11:09 -
četvrtak, 03.06.2010.
Vremenski stroj
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 04.06.2010. u 21.00 h
Vremenski stroj (The Time Machine)(1960.)
Režija: George Pal
Scenarij: David Duncan po romanu H.G. Wellsa
Uloge: Rod Taylor, Alan Young, Yvette Mimieux, Sebastian Cabot
Godina je 1899. i George (Rod Taylor) raspravlja sa svojim prijateljima o teoriji četvrte dimenzije. Kao dokaz on im pokaže mali stroj za koji tvrdi da može putovati kroz vrijeme. Iako je eksperiment uspješan njegovi prijatelji mu ne vjeruju i on im obeća dokaz ako se vrate sljedećeg petka. Naime, genijalni je George već dizajnirao veću verziju spomenutog uređaja kojeg namjerava iskoristiti kako bi putovao u budućnost i nabavio dokaze.
No to će mu putovanje donijeti i više nego što je očekivao, opasnost, ljubav i avantura, sve to čeka Georgea u dalekoj budućnosti.
Prvo i najpoznatije djelo popularnog engleskog književnika H.G. Wellsa, pretvoreno je u iznimno uspješnu filmsku verziju. The Time Machine je osvojio Oskara za specijale efekte.
(izvor: MojTV)
- 16:15 -
četvrtak, 27.05.2010.
Zabranjeni planet
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 28.05.2010. u 21.00 h
Zabranjeni planet (Forbidden Planet)(1956.)
Režija: Fred M. Wilcox
Scenarij: Cyril Hume prema priči Irvinga Blocka i Allena Adlera
Uloge: Walter Pidgeon, Anne Francis, Leslie Nielsen, Warren Stevens, Jack Kelly
Spasiteljska misija sa Zemlje dolazi na planet Altair IV otkriti preživjele s prethodne misije. Na planetu pronalaze dr. Morbiusa i njegovu kćer Altairu, koji su iskoristili znanje nestale civilizacije Krela, nekadašnjih stanovnika planeta...
Kultni znanstvenofantastični film 1950-ih, među rijetkima tog doba uživa naklonost kritike, ponajprije stoga što transponira sastavnice drame Oluja W. Shakespearea. Pritom je lik Morbiusa pandan Prospera, njegova kći Altaira Mirande, posada svemirskog broda tal. plemića, robot Robby (koji je postao jedna od najpoznatijih žanrovskih ikona, te junak filma Nevidljivi dječak (H. Hoffman, 1957)) duha Ariela, a Morbiusov čudovišni Id Calibana.
Zadržavajući osnovnu narativnu postavku Shakespeareova djela, film tematizira suočavanje naivno vrlih astronauta sa zlom ljudskog podrijetla – ono je naime materijalizacija sadržaja podsvijesti (odn. zlo iz Morbiusova Ida). Takva koncepcija izravno aludira na frojdističku psihoanalizu, a ujedno upućuje na implicitnu kritiku znanstvenika smatrajući ih emocionalno nespremnima za nova otkrića. Prvi amer. znanstvenofantastični film snimljen u boji i sinemaskopu, slikovno bogat, osobito scenografski, uz upečatljivu glazb. podlogu, odlikuje se spojem bajkovitosti, pustolovine i znanstvene fantastike kakav je razvidan i u Wilcoxovu (1905–1964) ranijem filmu Tajni vrt (1949).
(izvor: S. Zečević, HFL, 2003.)
- 19:05 -
Klaatu barada nikto!
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 21.05.2010. u 21.00 h
Dan kada je zemlja stala (The Day the Earth Stood Still)(1951.)
Režija: Robert Wise
Scenarij: Edmund H. North prema priči H. Batesa
Uloge: Michael Rennie, Patricia Neal, Hugh Marlowe, Sam Jaffe, Billy Gray
U Washington se spusti golemi leteći tanjur kojeg odmah okruže znatiželjnici, ali i mnoštvo teško naoružanih vojnika s tenkovima. Iz svemirskog broda izađe visoko čovjekoliko biće s nekim predmetom u ruci. Živčani vojnik pogodi ga u ruku koja je držala predmet. Stvorenje se sruši, a iza njega se pojavi divovski robot koji podsjeća na srednjovjekovnog viteza u modernom oklopu. Kroz prorez za oči ispusti zrake koje vojnicima rastope i oružje i tenkove. Ranjeni svemirac stigne izreći na engleskom da je došao u mirovnoj misiji i da je onaj predmet bio dar za američkog predsjednika. Nakon toga odvedu ga u vojnu bolnicu, gdje liječnici otkriju da ima ljudsku građu tijela. Zaključe da bi mogao imati oko 38, no on im kaže da im 78 godina.
Sa svog planeta putovao je oko pet mjeseci i preletio više od 400 milijuna kilometara. Vrlo brzo njegova rana nestane. Posjeti ga predsjednikov izaslanik kojeg zamoli da hitno organizira sastanak svih svjetskih državnika jer im nosi poruku koja se tiče cijelog svijeta. Već drugog dana stigne mu odgovor da se te ljude ne može skupiti ni u Ujedinjenim narodima, jer nisu sve države članice te organizacije, a mnoge su zemlje ili u ratu ili u vrlo napetim odnosima. Te noći svemirac, kojem je ime Klaatu (M. Rennie), pobjegne iz bolnice, preodjene se i uđe u jedan pansion gdje upozna druge stanare. Među njima i udovicu Helen Benson (P. Neal) čiji je muž poginuo u ratu. Ona tu stanuje sa sinom, dječakom po imenu Bobby (B. Gray). Hoda s Tomom Stevensom (H. Marlowe) s kojim drugog dana ode na izlet. Klaatu po gradu prošeta s Bobbyjem koji je vrlo inteligentan.
Istodobno, Amerikom se širi strah od svemirskog bića koje je nestalo. Leteći tanjur čuva vojska, a ispred letjelice nepomično i dalje stoji robot. Dječak spomene Klaatuu da je najveći američki znanstvenik profesor Jacob Barnhardt (S. Jaffe). Klaatu stupi u vezu s profesorom i zamoli ga da pred svemirskim brodom organizira sastanak najvećih svjetskih znanstvenika koji će shvatiti ozbiljnost njegove poruke. S profesorom se dogovori da će i učiniti nešto što će na bezopasan način pokazati stanovnicima Zemlje kakvu moć ima, kako bi ga ozbiljno shvatili...
Kad je glasoviti autor znanstveno-fantastičnih romana i scenarist "Odiseje u svemiru" Arthur C. Clarke načinio listu najboljih znanstveno-fantastičnih filmova svih vremena, "Dan kad je Zemlja stala" stavio je na sedmo mjesto."Odiseja" je bila na osmom mjestu. Redatelj Robert Wise (1914-2005) počeo je karijeru kao montažer (montirao je i Wellesovog "Građanina Kanea". Režirati je počeo 1944. Od tada do smrti snimio četrdesetak vrlo dobrih filmova različitih žanrova. Neki su bili vrlo uspješni kao, primjerice, "Moje pjesme, moji snovi" (1965).
(izvor: MojTV)
- 18:14 -
petak, 21.05.2010.
SF na Palubi7
Paluba 7 kreće s novim ciklusom, i to onim znanstveno-fantastičnih filmova, koje ćemo prikazati u svibnju i lipnju, po sljedećem rasporedu:
21.5. DAN KAD JE ZEMLJA STALA (THE DAY THE EARTH STOOD STILL, 1951)
28.5. ZABRANJENI PLANET (FORBIDDEN PLANET, 1956)
4.6. VREMENSKI STROJ (TIME MACHINE, 1960)
11.6. ZELENO SUNCE/ZELENI SOYLENT (SOYLENT GREEN, 1973)
18.6. LOGANOV BIJEG (LOGAN'S RUN, 1976)
25.6. ISTREBLJIVAČ (BLADE RUNNER, 1982)
Sve projekcije su petkom, s početkom u 21 h, u Radničkom domu (Radnički trg, kod tržnice), ulaz je slobodan.
Krenite s nama na put kroz povijest jednog od najpopularnijih žanrova sedme umjetnosti, a nakon projekcija možete se upoznati s početkom rada sf-kluba "Orion" koji će održavati sastanke u Zajednici tehničke kulture, jednom tjedno, u Zajednici tehničke kulture, Sv. Florijana 7 (ulaz iz Mačekove). Pozivaju se svi zainteresirani za znanstvenu fantastiku, fantasy i horror, da se pridruže radu sf-kluba i dogovore o načinu sudjelovanja. Petkom na sf-filmove u Radnički, a kada se dogovorimo, jedan dan preko tjedna, od 20-22.30 h u ZTK, sjedište sf-kluba. Svi ste pozvani!
- 00:35 -
četvrtak, 06.05.2010.
Misterije organizma
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 07.05.2010. u 21.00 h
W. R. Misterije organizma (1971.)
Režija: Dušan Makavejev
Scenarij: Dušan Makavejev
Uloge: Milena Dravić, Jagoda Kaloper, Ivica Vidović, Zoran Radmilović, Miodrag Andrić,Tuli Kupferberg; U dokumentarnim dijelovima sudjeluju: Jackie Curtis, Betty Dodson, Nancy Godfrey.
Mlada jugoslavenska komunistkinja Milena, slijedeći ideje psihoanalitičara, seksologa i bivšeg marksista Wilhelma Reicha, pokušava osvijestiti svoju okolinu objašnjavajući da klasna revolucija istovremeno mora biti i seksualna. Dok njezina prijateljica Jagoda postavke o slobodnoj ljubavi primjenjuje u praksi, Milena se zaljubljuje u sovjetskog umjetničkog klizača Vladimira Iliča. Prethodeći igranom dijelu filma, odnosno usporedno s njim, odvijaju se dokumentarni segmenti o W. Reichu i suvremenoj američkoj seksualnoj (i umjetničkoj) praksi.
U ovomu, svojemu najpoznatijem ostvarenju, Makavejev je do vrhunca doveo koncept kolažnog filma s esejističkim natruhama. U SFRJ 15 godina zabranjen za javno prikazivanje, film je u svijetu nagrađen nizom priznanja (nagrada Interfilm i nagrada međunar. kritike u Berlinu, Nagrada »Luis Buńuel« u Cannesu) i ponajviše pridonio autorovu kultnom statusu.
Polazeći uglavnom od američkog razdoblja djelovanja W. Reicha, Makavejev je razigrano - ironičnim, strukturalno - anarhoidnim i citatnim načinom tematizirao rigidnost komunističkog režima odnosno konzervativnost navodno progresivnih socijalističkih društava (povlačeći i paralelu između fašizma i komunizma), državne nasrtaje na individualne slobode te militantnost, rasizam i konzumerizam kao bitne sastojke suvremenog američkog društva, a ponajviše seks i seksualni užitak kao ključnu dimenziju življenja.
Osim što slavi seks, film prikazuje i njegove bizarne izvedbe te ga povezuje i s nasiljem. U liku Milene zastupljena su i feministička stajališta povezana s psihoanalizom i marksizmom, dok se struktura u cjelini umnogome oslanja na iskustvo tzv. povijesne, posebice sovjetske, avangarde, a sam film ulazi među najintrigantnija ostvarenja završnog razdoblja zvučnofilmskog modernizma.
(izvor: D. Radić, HFL, 2003.)
- 21:26 -
petak, 30.04.2010.
Bitka za Alžir
Radnički dom, Radnički trg 2 (kod tržnice), petak 30.04.2010. u 21.00 h
Bitka za Alžir (La battaglia di Algeri)(1966.)
Režija: Gillo Pontecorvo
Scenarij: Gillo Pontecorvo, Franco Solinas
Glazba: G. Pontecorvo, Ennio Morricone
Uloge: Yacef Saadi, Jean Martin, Brahim Haggiag, Tommaso Neri, Fawzia El Kader
Okružen u svojemu skloništu, vođa alžirske gerile La Pointe prisjeća se nedavne prošlosti. Zajedno s Yussefom osnovao je Frontu nacionalnog oslobođenja sa sjedištem u Casbahu. Po dolasku franc. padobranske divizije, Fronta je organizirala opći štrajk, ali je franc. zapovjednik Mathieu uspješno uspostavio vojnu vlast. Nakon Yussefova uhićenja, La Pointe ostaje jedini vođa otpora.
Nagrađen Zlatnim lavom u Veneciji, Bitka za Alžir smatra se paradigmatskim primjerom struje političkog filma. Počevši od romantičarskog zamaha
u oslikavanju borbe za nacionalno oslobođenje od kolonijalizma (narodna želja za neovisnošću oblikuje borbu bez obzira na snagu kolonijalne vojske ili slabosti revolucionarnog vodstva), Pontecorvo je nastojao precizno rekonstruirati događaje. S tim je ciljem, u suradnji s M. Gattijem, postigao sivu, zrnatu fotografiju, koja filmu daje dokumentarističku fakturu snimki autentičnih događaja te angažirao neprofesionalne glumce (protagonista tumači Y. Saadi, jedan od gerilskih vođa).
Priča – ispripovijedana serijom retrospekcija – dijalektikom protivničkih odnosa i pokušajem analize kako revolucionarnog pokreta tako i postupaka kolonijalista (zbog čega je film, uz franc. kolonijalnu desnicu, kritizirala i polit. ljevica) naglašava odmak od jednostrane karakterizacije (Francuzi muče protivnike, ali Alžirci rabe teroristička sredstva protiv civila) dok dočaravanjem tjeskobe obiju strana nadomješta temeljnu shematičnost scenarija.
- 13:44 -
